Pančićeva omorika

Pančićeva omorika predstavlja tercijalni relikt naše zemlje i veliku vrednost Nacionalnog parka. Ovu specifičnu vrstu četinara otkrio je u prirodnom nalazištu na ovoj planini 1875. godine Josif Pančić, poznati naučnik i istraživač flore naših planina. Pančićeva omorika može da izraste u visinu do 50 m, vretenastog, izuzetno lepog izgleda, zbog čega je nazivaju i četinarskom lepoticom, po visini joj jediino konkurišu okolni vidikovci. Drvo je velike tehničke vrednosti i koristi se za izradu muzičkih instrumenata.

Omorika zauzima počasno mesto u preko 1000 vrsta vaskularne flore koje žive na Tari. Ovaj »živi fosil« često vazivaju i »carica svih endemiteta Evrope«. Pančićeva omorika predstavlja simbol Nacionalnog Parka »Tara«, i prostorno je ograničena staništima na Tari, u kanjonu Mileševke i u delu zapadne Bosne u srednjem toku Drine.